недеља, 19. јануар 2014.

BOGOJAVLJENJE

Bogojavljenje je jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Prema predanju u bogojavljenskoj noći otvara se nebo, a ko to opazi, Bog će mu ispuniti svaku želju. Danas je zimski Krstovdan, dan koji se slavi uoči Bogojavljenja i prvi je dan poslije Božića kada pravoslavni vjernici poste.


A noćas, tačno u ponoć, pogledajte u nebo i zamislite želju.

Prema predanju, u bogojavljenskoj noći otvara se nebo, a ko to opazi, Bog će mu ispuniti svaku želju.

Veliki broj ljudi bude budan cijele noći. Jedan dio zamisli želju tačno u ponoć. Želja, kakva god da je mora biti jasna i glasna, nedvosmislena…

Anegdota

Pripovijeda se kao anegdota da je neki nestrpljiv čovjek, proturivši u bogojavljenskoj noći glavu kroz prozor i zureći u nebesa, zbrzan, umjesto da poželi ćup zlata veliki k'o glava, pogriješio i zaželio glavu k'o ćup zlata. Bog mu želju usliši, ali, umjesto ćupa zlata, dobi samo glavu veliku k'o ćup, koja mu osta zaglavljena u prozoru.

U slavu Jovana Krstitelja

Prema hrišćanskom učenju, Bogojavljenje je jedan od najvećih praznika. Na taj praznik, na Jordanu je prvi put objavljena tajna Svete Trojice i prvi put su se zajedno pojavili Otac, Sin i Sveti Duh, koji je u trenutku krštavanja, u obliku svjetlosnog goluba, sletio na glavu Isusa Hrista.

Sina Božjeg krstio je na Bogojavljenje Jovan Krstitelj, a predanje kaže da su se u trenutku krštenja nebesa otvorila i čuo se glas Boga: "Ovo je Sin moj ljubezni, koji je po mojoj volji".

Bogojavljenje se slavi uvijek 19. januara, uoči praznika posvećenog svetom Jovanu Krstitelju.


U narodu se praznik Bogojavljenje, kojim se završavaju nekršteni dani (12 dana poslije Božića) kada nema krštavanja, jer Isus Hrist još nije bio kršten, zove i Vodice ili Vodokršće.

Ta imena potiču od bogojavljenske vodice koja se tog dana u crkvi osveštava i dijeli narodu, jer se vjeruje da ima čudotvornu moć.